Malo čudo iz vrta ima nebrojno mnogo naziva: amula, divlja šljiva, džanarika, zerdelija itd. Kako ne bi bilo zabune radi se o stablu iz porodice ruža odnosno Prunus Cerasifera koje je nižeg rasta i često je omiljeno stablo za dekoraciju vrta. Doseže otprilike 7 metara, ali ponekad može doseći i visinu od 15 metara.
Drvo je rasprostranjeno na području srednje Europe te ga naći možemo i u središnjoj Aziji, a izrazito ga je lako posaditi i uzgajati. Uspješno raste i na tlu lošije kvalitete, a potrebno vam je sjeme ili reznice. Drvo divlje šljive otporno je na različite temperature i uspijeva u većini klimatskih uvjeta, ali mraz može naštetiti romantičnim cvjetovima. Upravo zbog takvih karakteristika, divlja šljiva se nerijetko koristi kao podloga za cijepljenje za druge vrste, a lakoća uzgoja čini je idealnom za vaš vrt.
Divlja šljiva krasi vrt svojom grmovitom krošnjom, zelenim listovima te bijelim ili nježno rozim cvjetovima. Ovo drvo u punom je mahu cvata u rano proljeće, a cvjetovi često privlače kukce zbog sočnog nektara i peludi. Na šarmantnoj divljoj šljivi posebno pažnju plijene bobice odnosno plodovi koštunice. Dozrijevaju u srpnju, a svoju punoću dostižu u rujnu. Te male bobice imaju mnoštvo beneficija za zdravlje, iako su na početku gorke, sazrijevanjem dobivaju slatkasti ugodan okus će vas osvojiti.
Slatki okus nije jedino u čemu će naše tijelo uživati, ako konzumiramo plodove divljih šljiva. Bobice sadrže antioksidanse koji spriječavaju nastanak različitih oblika tumora. Bogate su vitaminima A i B, kalcijem te kalijem koji jačaju imunitet. Blagotvorno djeluju na zdravlje vaših kosti i reguliraju probavu pa su partner onima koji žele gubiti kilograme. Zahvaljujući svojim svojstvima divlja šljiv može spriječiti pojavu aterosklezore odnosno jedne od najozbiljnijih bolesti srca i krvožilnog sustava.
Plodovi se mogu konzumirati svježi odnosno sirovi kao zdravi zalogaj za utažiti glad. Međutim, često se divlja šljiva kuha, a može se dodati šećer po želji. Uobičajeni su ‘oblici’ pekmez, žele, sirup, sok te sirup. Najzdravija je konzumacija svježih bobica ili prethodno navedenih njihovih oblika, ali mnogi ljudi ih vole koristiti i kao namirnice u jelima. Savršeno pašu ukomponirane u pite i štrudle, a oni originalniji vole od njih raditi umak za roštilj.
Plodovi divljih šljiva često su zanemareni i nije ih lako pronaći u trgovinama kao što je primjerice domaću šljivu, grožđe ili banane. Međutim, upravo ih to čini posebnima i poželjnima u vašoj prehrani jer bobice nisu bile izložene štetnim kemikalijama već dolaze iz samonikle jestive biljke.
Preuzeto sa zivotistil.rtl.hr
