Signal “nagrade” koji se osjeća kod povećane razine dopamina jači je od osjećaja sitosti i kao rezultat toga, ljudi ne mogu prestati jesti. No mozak se može reprogramirati za samo dva mjeseca.
Reakcija u mozgu nakon određenih vrsta hrane gotovo je identična reakciji ovisnika o kokainu ili heroinu, tvrde stručnjaci francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja.
U studiji, objavljenoj u časopisu Molecular Psychiatry, francuski znanstvenici tvrde kako mozak zapravo ne razlikuje čokoladnu tortu i kokain. Naime, trigliceridi, masnoće koje unosimo hranom, djeluju poput teških droga na mozak koji ne razlikuje te dvije supstance, jer one direktno utječu na isti dio mozga – dio povezan s tumačenjem zadovoljstva i nagrade.
– Zašto tijekom noći ustajemo kako bismo pojeli kockicu čokolade, ali se nikada ne budimo zbog mrkve? Hrana je biološka potreba, ali obroke najčešće doživljavamo kao zadovoljstvo, a upravo nas taj osjećaj tjera da posežemo za hranom koja nije baš najzdravija, objašnjavaju francuski znanstvenici.
Ova patologija je, također, rezultat kemijskog procesa u mozgu. Šećer i masnoće izvor su energije za organizam, ali je mozgu, za funkcioniranje, potrebna samo glukoza. U dijelu mozga koji je povezan sa zadovoljstvom i nagrađivanjem nalazi se enzim koji razgrađuje trigliceride – koji se nalaze u namirnicama bogatim zasićenim mastima kao što su pojedine vrste mesa, sir ili čokolada.
Također, hrana čiji je okus pojačan šećerom, mastima, solju i sličnim dodacima izaziva i otpuštanje dopamina, kemijskog spoja koji je vrlo sličan adrenalinu. Istraživanja pokazuju da kad ljudi jednom osjete “nalet” dopamina u mozgu češće posežu za namirnicama koje izazivaju upravo takvu reakciju, odnosno kad god su u prilici, imaju potrebu jesti više.
Taj signal “nagrade” koji se osjeća kod povećane razine dopamina jači je od osjećaja sitosti i zadovoljstva zbog punog želuca i kao rezultat toga, ljudi ne mogu prestati jesti čak i kada nisu gladni. Na žalost, na taj se način može razviti i tolerancija na hranu, odnosno jednako kao što raste potreba za hranom, razvija se i osjećaj da nas hrana sve manje može zadovoljiti.
Znanstvenici su uvjereni da to može biti glavni razlog debljanja i toga da neki ljudi nikada ne mogu održati rezultate nakon dijete, iako probleme s hranom mogu imati i oni normalne težine.
No pretpostavka je da njihova tijela mogu biti genetski programirana za veću potrošnju kalorija, ili da su fizički aktivniji, pa ih ipak uspiju potrošiti. Istraživači sa Sveučilišta Yale razvili su upitnik za identifikaciju ljudi koji su ovisnici o nekim vrstama hrane.
Odgovorite li iskreno na njih, ako je odgovor na većinu pitanja pozitivan, razmislite i o preporukama kako se osloboditi te ovisnosti
Pokazujete li znakove ovisnosti?
- Završite li često jedući više nego što ste planirali kad se dočepate određenih namirnica?
- Nastavljate jesti neke namirnice čak i ako više niste gladni? Ponekad jedete dok vam ne bude zlo?
- Zabrinete se kad u kući nemate određene vrste hrane, u stanju ste se obući i usred noći krenuti u potragu?
- Ne možete smanjiti količine nekih namirnica u svojoj prehrani?
- Jedete neke vrste hrane umjesto da se posvetite sebi, da odvojite vrijeme za obitelj ili rekreaciju?
- Imate problema s učinkovitošću u školi ili na poslu zbog problema s nekim vrstama hrane i prehranom?
- Nastojite izbjeći profesionalne i društvene situacije u kojima će biti dostupne određene namirnice jer ne želite da drugi gledaju kako se prejedate?
- Osjećate promjene raspoloženja kada smanjite određenu količinu hrane ili ju odlučite izbaciti? Nervozni ste, razdražljivi?
- Prejedanje uzrokuje probleme – depresivni ste, tjeskobni, gadite se sami sebi i osjećate krivnju zbog prežderavanja?
- Jedete sve više da biste se smirili i povećali užitak?
- Anksiozni ste i imate neke tjelesne simptome ovisnosti?
Osam trikova da zavarate mozak
Zašto žudimo za nezdravom hranom? Zato jer proizvođači prehrambenih proizvoda vrlo pažljivo rade na pojačivačima okusa koji izazivaju fiziološke reakcije.
U mnogim supermarketima možete pronaći grickalice sa savršenim omjerom udjela šećera, soli, masti i drugih kemikalija, koje se kombiniraju tako da bi nas navele da tu hranu želimo sve više što ju više jedemo. Takvu hranu najlakše je izbaciti iz jelovnika ako se okrenemo zdravim i cjelovitim namirnicama. Ukratko, što manje jedemo slatkiše i junk food, manje ćemo žudjeti za tom vrstom hrane. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći.
Pravilo pet sastojaka
Ako na naljepnici na kojoj je naveden sastav hrane ima više od pet sastojaka, jednostavno to nemojte više kupovati. Ili nastojte da takve proizvode ubuduće kupujete što rjeđe. To je jednostavan način da izbjegnete impulzivnu kupnju zbog arome.
Jedite u bojama
Studija Sveučilišta Cornell iz prošle godine pokazala je da ljudi vole kombinaciju tri prehrambena artikla i tri različite boje na tanjuru. Umjesto da uzmete u ruku vrećicu bombona, kombinirajte malo oraha, voća narezanog na kriške i nekoliko kockica tamne čokolade.
Prekinite rutinu
Potrebna su barem dva mjeseca da čovjek usvoji novu naviku. Dakle, ako uvijek oko 15 sati odete do automata koji vam izbaci čips ili čokoladu, odlučite malo prošetati u tom trenutku. Pet minuta moglo bi biti dovoljno da zaboravite na žudnju za time.
Radite zdrave grickalice
Jedan od najjednostavnijih deserata je voćna salata. Počastite se kivijem, narančama, ananasom, jabukama koje će sigurno spriječiti da vas uhvati ovisnička kriza zbog nedostatka šećera.
Zdravu hranu bliže oku
Spremite zdravu hranu koju želite jesti više u prednji i središnji dio frižidera. Na taj ćete način spriječiti da posegnete za nečim nezdravim, jer će vam boje zdravih namirnica na prvi pogled privući pažnju. Možda vam padne na pamet da umjesto čipsa grickate komade paprike.
Izbacite „okidače“
Možda obožavate čokoladu, ili ste ludi za slanim perecima i ne možete prestati s grickanjem kad se toga dočepate. Polovica bitke je da ih identificirate, druga polovica je da ih spakirate i – izbacite iz kuće. Nek vam ne bude žao.
Naučite što vam je u tanjuru
Jedan od najboljih načina da prekinete s prerađenom hranom je da proučite što zapravo jedete. Smrznuta pileća prsa prepuna su biljnog ulja. Prerađene kobasice pune su konzervansa. Mnogim jogurtima dodaju vitamin D3, proizveden od ovčje masti, a “prirodna aroma” pečenja u junk food lancima dobiva se od mlijeka i piletine u prahu.
Žvačite i više nego što treba
Adam Melonas, poznati kuhar kaže: “ako počnete žvakati više, jest ćete manje.” Sljedeći put kad ste negdje na večeri ili ste doma napravili gozbu, žvačite što sporije probajte biti svjesni okusa. Zagrizite ponovo tek kad osjetite sve okuse jednog zalogaja.
Preuzeto sa: 24sata.hr
