Da u soku od borovnice ima nečeg što je izvor snage i zdravlja, znali su i u srednjem vijeku. Poznato je da se u to vrijeme ljudi, pa tako ni novorođenčad, nisu često kupali. Ako bi se, međutim, dogodilo da se neka beba rodi bolešljiva, majka bi je svakodnevno trljala sokom od borovnica. To je bio lijek za dug i zdrav život.
U srednjem vijeku su vjerovali da čak spriječava i kugu, pa je tako ova biljka ušla u mnoga vjerovanja i vradžbine. Drvo se moglo paliti samo u određene svrhe, a ogrlice od bobica su “tjerale zle duhove i štitile od uroka”.
Sličnost sa otrovnim biljkama
Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus), koju još zovu borovnjača, brusovnica, kupinača, planinska mrtvinica, bliska je rođaka vrijeska. Uspijeva u golemim, isprepletenim kolonijama u šumama brdskog i planinskog područja, a zanimljivo je da je ima i na Havajima, Madagaskaru i Javi.
Lako se prepoznaje po uglastim stabljikama, jajolikim listovima kao i po okrugloj bobi, koja je najprije zelena, zatim crvena i najzad crnoljubičasta, prekrivena finim, bijelim maškom u zrelosti. Od njenih plodova što se beru rukom ili “češljem” od juna do avgusta, pripremaju se ukusni kolači, torte, pekmezi, želei, sirupi, marmelade, sokovi, pa čak i vino.
Plodove borovnice uberite ljeti, kad sasvim sazriju. Korijenje izvadite ujesen, a listove sakupite u proljeće, kad navru sokovi.
U šumi se ipak treba uzdržavati od branja borovnica za jelo, jer postoje biljke sličnog izgleda čiji su plodovi, za razliku od borovnice, otrovni. Takva je, na primjer, vacconium uliginosum.
Ljekovito djelovanje
Preporučljivo je da koristite ne samo plodove borovnice, već i njene listove i korijenje. Listovi imaju svojstvo da jačaju i okrepljuju, pospješuju mokrenje, antiseptični su i antidijabetični. Pridonose dobrom radu svih organa, a naročito su djelotvorni protiv kašlja, povraćanja, bolova želuca, lijenosti crijeva, proljeva, lošeg funkcionisanja mokraćnog mjehura i mokrenja u krevet, što se često javlja kod djece. Oni dezinfikuju probavne i mokraćne puteve, smanjuju postotak šećera u krvi, što ih čini dragocjenim za dijabetičare.
U vanjskoj primjeni korisni su protiv infekcija usta i gornjih disajnih puteva (grgljanje), protiv upala očiju (kolirij), kao i protiv kožnih bolesti, čireva i opekotina (losioni, oblozi). Korijenje služi prvenstveno za dezinfekciju rana i njihovo brže zarastanje.
Od borovnica se pravi ukusna marmelada, kao i sok. Slatko je takođe savršenog ukusa i to je jedan od najpoznatijih “šumskih” specijaliteta. Tokom vrelih ljetnjih dana osvježenje je, svakako, sladoled od borovnica koji nije teško napraviti.
Plodovi imaju još i druge vrijedne osobine. Njihov ljubičasti sok bogat karotinom (provitaminom A, vitaminom korisnim za oči) poboljšava vid. Nije slučajno da piloti jedu mnogo tortica s borovnicama. Istraživanja su pokazala da su borovnice odlične i za mozak. Njihov ekstrakt poboljšava ravnotežu, koordinaciju i pamćenje, čak i u slučajevima Alzhajmerove bolesti.
Borovnice, osim toga, djeluju i osvježavajuće. Antidijabetična svojstva plodova izvanredno su dragocjena, a antiseptična i digestivna svojstva naročito dolaze do izražaja kod crijevnih zaraza, posebno kod dječje kolibaciloze. Savjetuju se takođe za pospješivanje mokrenja i dezinfekciju mokraćnog sistema. U vanjskoj primjeni oni služe za ispiranje usta, grgljanje (protiv afta, upale desni, angine), pripremu obloga (protiv hemoroida), losiona (protiv kožnih bolesti) i za ispiranje (protiv crijevnih poremećaja, proljeva). Uvarak od bobica, kada se udiše kroz nos, izvanredno liječi prehladu.
Mnogima je ipak najvažnije to što su borovnice ukusne. Ove izuzetno mirisne namirnice mogu se konzumirati same ili se od njih mogu napraviti ukusne poslastice kao što su voćni jogurti, voćne salate ili kolači.
Jedino na šta treba pripaziti je da ih ne perete dok niste spremni da ih jedete, jer će se u tom slučaju ubrzo pojaviti plijesan.
Legenda
Sin bogatog trgovca iz Asizija, čuveni propovjednik siromaštva i ljubavi prema bližnjima, sveti Franjo Asiški (1182 -1226) cijeli život je proveo pokušavajući da se vlada prema strogom pravilniku franjevačkog reda koji je sam napisao. Legenda kaže da je jednom prilikom, kad je osjetio da ga obuzima tjelesna žudnja, odlučio da se baci u grmlje borovnica. Tu je ostao da leži izvjesno vrijeme, a kad je ustao, bio je potpuno drugi čovjek. Ljubav prema Svevišnjem i neki plemeniti životni sokovi strujali su njegovim tijelom, kaže legenda.
Recepti
Čaj: Na jednu litru vrele vode stavite pregršt osušenih ili svježih listova borovnice i ostavite da stoji deset minuta. Piju se tri do četiri šoljice dnevno. Još je djelotvorniji miješani čaj s dodatkom listova divlje jagode i kupine. Taj čaj je jedan od najboljih lijekova protiv šećerne bolesti.
Uvarak od listova (za vanjsku primjenu): stavite dvije pregršti svježih ili osušenih listova na litru vode (grgljanje, losioni, ispiranje).
Vino: Dvije pregršti plodova osušenih na vazduhu skuvajte u malo vode. Nakon 15 minuta dodajte pola litre crnog vina i kuvajte na laganoj vatri pet minuta. Preporučljivo je da popijete dvije do tri čaše dnevno.
Sladoled: Potrebno je 200 grama svježih ili zamrznutih borovnica, 100 grama šećera, sok i kora od pola limuna, te 300 grama kisele pavlake. Oprane borovnice treba umutiti sa sokom od limuna i šećerom. Kad se šećer rastopi, doda se pavlaka i još kratko vrijeme muti. Smjesu treba sipati u posudu za sladoled i staviti u zamrzivač da se stegne.
Preuzeto sa nezavisne.com
