Službena medicina rabi korijen jagorčevine kao izvrstan prirodan ekspektorant, a ovaj cvijet koristan je kod još brojnih tegoba.
U 17. stoljeću slavni engleski botaničar Nicholas Culpepper preporučuje sok cvjetova jagorčevine ili mast izrađenu od cvjetova za ljepotu lica. Utemeljitelj naturopatije Sebastian Kneipp cijenio je jagorčevinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih i tegoba respiratornih organa.
Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake pa tako i branje cvjetova jagorčevine koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri sušenju ispune cijeli dom. Godinama berem cvjetove jagorčevine poradi spremanja čajne mješavine za jačanje slabog srca i tegoba s dišnim organima – prsnih čajeva (kronični bronhitis, hripavac, astma, jak i uporan iritirajući kašalj, starački kašalj), a izvrstan su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubičice (listovi maslačka, divlji poriluk, šparoga, itd.).
Članovi udruge “Zdrav život” iz Rijeke mogu reći već tradicionalno svake godine odlaze na proplanke Učke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta koji rabe za pripremu čaja kod prehlade i kašlja (bronhitis, za lakše iskašljavanje, a možemo dodati majčinu dušicu, divizam, trputac…), astme te raznih slabosti organizma (čaj od cvjetova djeluje na povećavanje broja crvenih krvnih zrnca – eritrocita).
Na upit mnogih zašto toliko cijenim cvijet jagorčevine, kratko odgovaram: priroda uzalud ne rađa plodove u rano proljeće, samo je naš najveći problem što ju ne razumijemo. Dakako da im pobliže objasnim da je čovjeku potrebno unošenje ljekovitih prirodnih sastojaka na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme, a za to je jagorčevina izvrsna, usto pročišćava dišne organe i cijeli organizam.
Proljeće je uistinu vrijeme za svakog čovjeka koji želi živjeti u simbiozi s prirodom.
Pučka medicina rabi cvjetove jagorčevine za liječenje bubrežnih i mokraćno-urinarnih tegoba (diuretik, sekretolik – katarik i antiseptik), reume (dugotrajnim pijenjem čaja smanjuju se bolovi u zglobovima), gihta, slabih živaca (nemir, tjeskoba, neuroza), migrene, glavobolje, a korijen za tegobe srca (lupanje srca, slabo srce, itd.), navalu krvi u glavu, stresa, nesanice (uz cvjetove jagorčevine dodamo cvjetove lavande, gospine trave, šišarke hmelja) te za liječenje raznih živčanih tegoba.
Službena medicina rabi korijen jagorčevine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotoričko i sekretolitično djelovanje) te se primjenjuje kod bronhitisa, katara, sluzi dišnih putova, kod kašlja, prehlade, tegoba s dišnim organima.
Sok cvjetova rabimo za čišćenje mrlja lica, uklanjanje prištića, bubuljica i bora te je prirodno sredstvo protiv starenja kože. Mješavinu cvjetova i korijena (korijen močimo i zasebno pripremamo) smatram najboljim načinom korištenja jagorčevine uz dodatak listova sljeza i stolisnika.
Zapadna medicina korijen jagorčevine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica – mišićni reumatizam). Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagorčevine preporučuje se kod reume, bolova u mišićima, neuralgičnih bolova glave, kod dismenoreje (neredovitog mjesečnog ciklusa), zubobolje, slabosti, gihta, ekstremne osjetljivosti, zabrinutosti, nesanice. Recept je prof. J. M. Scuddera: dva-tri puta na dan po 10 kapi s malo vode ili čaja.
Proljetni čaj za detoksikaciju organizma uz jagorčevinu (cvijet i korijen) sadrži i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme), mlade listove koprive, listove i korijen maslačka, trputca (bokvice) itd.
Među poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagorčevine koje je poznato pučko sredstvo za jačanje slabog srca. Izvrsno ga okrepljuje. Literatura zapadne medicine nadalje preporučuje uporabu jagorčevine za pranje lica (kozmetik), za relaksiranje živčanog sustava, kod bronhitisa, manjka C vitamina, gihta, glavobolje, kašlja, kroničnog zatvora (list), paralize, upale pluća, nervnih napetosti, artritisa, nesanice (zajedno s pasiflorom), poremećaja metabolizma, histerije (zajedno s valerijanom), kao kardiotonik…
Jagorčevinu rabimo kao: antimikotik, antispazmodik, antireumatik, analgetik, antitusik, diuretik, dijaforetik, ekspektorant, emetokatarik, emetik, hipnotik, kardik, laksativ, sekretolitik, spazmolitik, sedativ, vermifug.
Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. Konzumiranje veće količine mladih listova (saponini) jagorčevine može izazvati želučane tegobe. Osobe koje imaju čir na želucu ne bi smjele rabiti jagorčevinu.
Preuzeto sa večernji.hr
