Connect with us

Krumpir je bogat vitaminima, donosimo vam nekoliko činjenica koje možda niste znali

Zdrava ishrana

Krumpir je bogat vitaminima, donosimo vam nekoliko činjenica koje možda niste znali

Krumpir je bogat vitaminima, donosimo vam nekoliko činjenica koje možda niste znali

Iako u svijetu postoje tisuće vrsta krumpira, u svakodnevnoj prehrani razlikujemo dvije vrste, i to po boji kore – bijeli i crveni krumpir.

Obično je bijeli (odnosno žućkasti) brašnastiji, pa je prikladniji za juhe, variva, pire i slično. Kod sorti krumpira crvene kore “meso” je čvršće strukture pa se crveni krumpir koristi za pečenje i prženje. No jeste li probali plavi krumpir?

Sve je popularniji “egzotičan” krumpir plavoljubičaste boje. Stručnjaci objašnjavaju da nije riječ o GMO “križancu” nego starinskoj sorti koja se u Južnoj Americi – pradamovini krumpira – uzgaja već tisućama godina. Plavoljubičasta boja potječe od biljnog pigmenta antocijanina koji se ubraja u skupinu fitonutrijenata nazvanu flavonoidi. Antocijanin daje biljkama crvenu, ljubičastu ili plavu boju (npr. ima ga u borovnicama, višnjama, kupinama, brusnicama, jagodama…) te je snažan antioksidans koji sprečava oštećenje stanica i djeluje protuupalno.

Plavi krumpir pri kuhanju ili pečenju ne gubi boju nego je samo neznatno mijenja, a okus mu je sličan kao i kod klasičnih vrsta krumpira. Prikladan je za spremanje svih jela kao i klasičan krumpir, a zbog boje je vrlo dekorativan za krumpir salatu, pire, pomfrit…

Krumpir je bogat vitaminom C, kao i vitaminom B6 (piridoksin) i vitaminom K, a od minerala sadrži znatne količine bakra, cinka, fosfora, kalija, kalcija, mangana… Krumpir također sadrži visokokvalitetni škrob, bjelančevine i prehrambena vlakna.

Osobito je krumpirova kora koncentrirani izvor prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i mnogih hranjivih tvari. Stoga, ako vam je dostupan ekološki uzgojen krumpir, preporučuje se jesti ga s korom (neposredno prije pripremanja samo pod hladnom tekućom vodom uklonite prljavštinu četkom, pa nožem uklonite “oči” i oštećenja s krumpira). U pučkoj medicini, od krumpirove kore priprema se čaj koji se koristi u liječenju tumora.

Jedna od najvećih predrasuda o krumpiru jest da je to namirnica koja deblja. Krumpir se zapravo ubraja u dijetalne namirnice koje su poželjne za održavanje normalne tjelesne težine. Problem je u tome kako se krumpir priprema – kalorije dobiva dodavanjem masnoća i prženjem. U 100 grama krumpira ima 85 kalorija, dok pomfrit ima 270 kalorija, a čips 568 kalorija. Ni smrznuti krumpir, spreman za prženje, nije dobar izbor jer je industrijski pripremljen i obrađen kemijskim sredstvima odnosno aditivima.

Smatra se da je krumpir najhranjiviji i najljekovitiji ako je kuhan ili pečen u ljusci bez dodavanja masnoća. Ako gulite krumpir, preporučuje se 10-minutno kuhanje na pari (izrežite ga na kockice veličine 12 milimetara), a ne kuhanje u vodi jer tako gubi mnogo hranjivih tvari.

Ako se krumpir skladišti predugo ili ako se ne čuva u prikladnim uvjetima, može dobiti zelenu boju ili početi klijati. Ove promjene uzrokuje nakupljanje solanina, otrovna alkaloidnog spoja koji ne samo što mijenja okus krumpira nego je štetan za zdravlje – može izazvati glavobolju, mučninu, povraćanje, proljev, tegobe s disanjem i krvotokom. Stoga je prije pripreme jela potrebno krumpiru odstraniti klice i zeleni dio.

Krumpir se ne smije čuvati u hladnjaku jer će dobiti nepoželjan okus, ali ne zbog niske temperature nego zbog vlage u hladnjaku. Stoga je za čuvanje krumpira najbolje vrlo svježe mjesto, suho i tamno poput podruma. Stavite krumpir u platnenu ili papirnatu vreću i čuvajte ga na svježem i tamnom mjestu. Čuvajte ga od svjetlosti da ne pozeleni. Spremate li ga u plastičnu vreću, pripazite da bude perforirana kako bi vlaga mogla izlaziti. Važno je i da se čuva podalje od luka jer će plinovi koje emitiraju ove vrste povrća prouzročiti kvarenje i jednoga i drugoga. Često ga pregledavajte i izdvojite svaki proklijao ili smežuran jer će brzo utjecati na kakvoću ostaloga. Mladi krumpir se mnogo brže kvari pa se čuva samo tjedan dana.

Krumpir valja prati i rezati neposredno prije pripremanja da pri dodiru sa zrakom ne promijeni boju. Ne možete li pripravljati krumpir odmah nakon što ste ga izrezali, stavite ga u zdjelu s hladnom vodom u kojoj je malo limunova soka (1 žlica limunova soka na 2 šalice vode). Tako “meso” krumpira neće potamnjeti i tijekom kuhanja će sačuvati oblik.

Preuzeto sa večernji.hr

Klikni da komentarišeš

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

To Top